Da li je nasilje u Gazi uvod u veliki rat s Izraelom

Pojas Gaze prolazi kroz novu eskalaciju nasilja proteklih nekoliko dana. Za mnoge, tenzije dovode do novih sukoba koji bi se mogli razviti u potpuni rat. Izraelska vojska započela je vazdušne i artiljerijske udare na Gazu nekoliko sati nakon što je ministar za rat, Rejig Avigdor Liberman, upozorio 20. jula da Haman pokušava uvući Tel Aviv u rat koji je veći od onog iz 2014. godine.

Napetosti se povećavaju od kako su tokom "Velikog marša povratka", na kojem su Palestinci tražili pravo na povratak na svoj teritorij, izraelske snage ubile više od 160 demonstranata i ranile 16.000 drugih.

Tokom protekle sedmice, Izraelci i Palestinci su iskusili porast razmjene vatre. Palestinske frakcije sa sjedištem u Gazi lansirale su oko 180 raketa na okupirane teritorije nakon što je Tel Aviv granatirao opkoljenu enklavu sa 150 projektila, koji su odnijeli živote 23-godišnje trudnice i njene 18-mjesečne kćerke.

Razmjena vatre nosi sve oznake nadolazećeg velikog sukoba. U prošlim ratovima, intenzivirana razmjena projektila bila je uvod u potpuni rat. Prošle nedjelje, Egipat je posredovao u sporazumu o prekidu vatre između njih, uz napomene dvije strane koje pokazuju da žele da se situacija de-eskalira. Međutim, ponovljeni izraelski zračni udari i Hamasovo osvetničko raketiranje dovode do neizvjesnosti u čitavoj situaciji. Pitanje je sada koliko je moguće da će se kriza pretvoriti u rat?

Tel Aviv je zabrinut zbog osjećaja nesigurnosti građana

Bez obzira na to kakvi su rezultati, izbijanje rata sa Gazom neizbježno će objelodaniti slabosti i sposobnosti izraelske vojske.

Za izraelske lidere, najveće postignuće je da se doseljenicima obezbjedi osjećaj sigurnosti i i borba da se taj osjećaj ne rasprši. Zapravo, strani Jevreji dolaze na okupirane teritorije nakon što Vlada obezbjedi da su njihova stambena područja sigurna, što znači da će svako kršenje ove garancije donijeti novi izazov politici privlačenja stanovništva iz cijelog svijeta.

Imajući ovo na umu, jasno je koliko je Izraelcima uznemiravajuća i skupa čak i jedna raketa uperena na okupiranu zemlju, pogotovo ako toliko promovirani antiraketni sistem Željezna kupola i drugi protivraketni sistemi ne uspijevaju presretati palestinske projektile. Dakle, sletanje rakete u izraelske gradove, čak i bez razaranja ili uzimanja života, jednaka je razaranju velikih investicija Tel Aviva koji ulaže brojna sredstva na sigurnost građana i to da su njihove oblasti sigurne od vojnih nedaća.

Nesreća za izraelske lidere jeste da je tokom protekle sedmice značajan broj raketa palestinskih frakcija sletio u njihove gradove, uprkos tome što su se vojni zvaničnici u Tel Avivu hvalili kako efikasno njihovi protivraketni sistemi mogu riješiti ovaj izazov.

Prema izraelskim vlastima, sistem Iron Dome (Željezna kupola) koji je raspoređen na granicu u Gazi otkrio je i uništio samo 30 od 180 raketa Hamasa i drugih palestinskih grupa, koje su lansirane na izraelske oblasti u petak.

Podaci o žrtvama otkrivaju efikasnost tih raketa, što je ustvari i problem koji izraelski lideri teško mogu sakriti, a koji postavlja nove izazove pred vladin program privlačenja Jevreja iz cijelog svijeta u okupirani teritorij.

Situacija je postala složenija kada su izraelski mediji izvijestili da je vojska rasporedila nove baterije Željezne kupole u blizini glavnog grada Tel Aviva, što je signaliziralo da je sistem na granicama sa Gazom bio neuspješan i da se režim trudi uspostaviti novi zaštitni sloj protiv projektila.

Sa Željeznom kupolom koja se pokazala kao frustracija, sada postaje očigledno koliko je važno da izraelski lideri izbjegnu novi rat i učine sve kako bi spriječili izbijanje novog rata.

Bojaz od sveobuhvatnog palestinskog ustanka

Trumpovo priznanje Al-Qudsa (Jeruzalema) kao izraelskog glavnog grada i preseljenje američke ambasade u muslimanski grad te "dogovor stoljeća " sponzorisan od strane SAD-a, za koji analitičari kažu da će biti potpuno američko priznanje Jeruzalema i izraelskih naselja - će učiniti da palestinska područja izgledaju kao bačve baruta spremne da eksplodiraju pod utjecajem i najmanje varnice. Ogromna pobuna može obuhvatiti ne samo Gazu, već i Zapadnu Obalu, a to može Izraelu predstavljati ogroman problem. Sa početkom bombardovanja u Gazi, predsjednik Mahmud Abas iz palestinske uprave pozvao je Tel Aviv da zaustavi operacije.

Šanse su da će se protesti proširiti na okupirane teritorije. Razni izraelski gradovi su nedavno bili obuhvaćeni protestima i mitinzima koji se protive nedavno usvojenom zakonu "Jevrejske nacionalne države", koji rasistički priznaje izraelski režim kao jevrejsku državu. U slučaju rata, izraelska vlada mogla bi se suočiti sa problemima u vlastitoj kući. Taj problem se mora uzeti u obzir, jer znamo da muslimani i Arapi čine najmanje 20 posto izraelskog stanovništva na okupiranim teritorijama. Još jedan faktor su ljevičarske i anti-Netanyahu grupe koje podržavaju bilo kakve antivladine poteze. Njihov savez sa Palestincima protiv premijera Benjamina Netanijahua u situaciji rata u Gazi ja vrlo vjerovatan.

Međunarodna zajednica protiv izraelskih akcija

Nakon poteza Trumpa u vezi preseljenja ambasade u Jeruzalem, stvoren je veliki međunarodni konsenzus protiv Tel Aviva. Izraelska diplomatska klima sigurno će dovesti u pitanje bilo kakvu novu vojnu avanturu u Gazi. U sadašnjem vremenu, SAD i Evropa su duboko podijeljene oko kontroverznog američkog "dogovora stoljeća". Plan je čak i bez regionalnih pristalica. Saeb Erekat, glavni Palestinski pregovarač, rekao je da su Jordan i Egipat protiv američkog plana. Mediji su nedavno objavili da je kralj Salman iz Saudijske Arabije povukao pristanak kraljevstva za sporazum koji je favorizovao i prijestolonasljednik Mohamed bin Salman.

Što se tiče prepreka ispred dogovora, svaki novi rat će potisnuti ciljeve i šeme Tel Aviva u drugi plan. Prema tome, izraelski interes je da se izbjegne rat protiv Gaze.




Top