FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Ekonomski kolaps: Da li će kriptovalute spasiti finansijski sistem

Ako su povjerenje i održivost bili dva ključna faktora koja su omogućila tranziciju iz korištenja zlata do korištenja papirnih novčanica, onda to moramo koristiti kao polaznu tačku da analiziramo u kojem pravcu se krećemo i kakve efekte bi sljedeća ekonomska kriza mogla imati.

Tokom 2008. godine, povjerenje u centralne banke je spasilo svjetsku ekonomiju. Ali, kako je Mario Draghi kazao, eksplozija količinskog olakšanja (quantitative easing) je odjeknula i drugi udar tokom krize je bio neefikasan. Razlog je složen i mora biti jasno objašnjen. Većina ljudi svoju platu dobija u nekoj od valuta preko bankovnog računa, čime njihova plata biva data bankama na raspolaganje, a koju mogu podignuti kada god žele. Međutim, tokom ekonomske krize, prioritet je bilo spašavanje banaka dok je običnim građanima preusmjeravan tek preostali novac. Razlog zašto nije bilo nekog većeg udara na banke 2008. godine, a koji bi doveo do kolapsa svjetskog bankovnog sistema, leži u činjenici da su obični ljudi nastavljali vjerovati finansijskom sistemu ono što su im mediji govorili.

Alternativni sistemi

Problem se tiče i sljedeće ekonomske krize te reakcije svjetskog stanovništva na istu. Stanje izgleda dosta slično prijašnjem, posebno u geopolitičkom smislu. Države poput Kine i Rusije su već kreirale svoje alternativne bankovne i finansijske sisteme da izbjegnu sankcije putem američkog dolara; ali su također počele i proces de-dolarizacije sakupljanjem zlata i korištenjem drugih metoda plaćanja mimo dolara. Na isti način, potreba da se ostane anoniman te da se izbjegne centralizovan sistem plaćanja je stvorila tehnološku evoluciju poznatu kao kriptovaluta, koja je nastala iz puke potrebe kao i internet, koji je nastao iz želje za bržom komunikacijom i razmjenom podataka bilo gdje u svijetu. Obje evolucije nalaze zajedničke korijene u američkim sigurnosnim službama. Internet dolazi od DARPA projekta, a blockchain je opisan u dokumentima NSA 1996. godine.

Lahko je misliti da su se vlade i centralne banke našle iznenađenje rođenjem kriptovalute; ali bolje bi bilo ne podcjenjivati nacije koje vladaju svijetom decenijama. Iako je Washingtonova agresivna vanjska politika ubrzala proces de-dolarizacije, također moramo shvatiti i razlog zašto kriptovalute nisu proglašene ilegalnim.

Osvrnimo se na trenutak na katastrofalne posljedice ukidanja zlatnog standarda. Ukoliko pogledamo analize, jednostavno je vidjeti kako se rast svjetskog duga podudara sa ukidanjem zlata kao glavne poluge dolara. Ovo je dovelo do rasta inflacije, koju su smirile centralne banke koristeći razne vrste manipulacije i lažnog predstavljanja ekonomskih podataka. Kupovna moć je naglo opala i prosječna osoba je, kao rezultat svega toga, ostala osiromašena.

Kada se običan čovjek nađe u velikim dugovanjima i kada njegova kupovna moć konstantno opada, iako mu mediji govore da se upravo suprotno dešava, nezadovoljstvo i frustracija preliju čašu. U SAD-u 2008. godine, teret izlaska iz krize je pao na obične građane. Od tada, ljudi sve manje i manje vjeruju i bankama i medijima.

Od zlata do novca do kriptovalute

U ovom smislu, možda i možemo razumjeti zašto je bitcoim zajedno sa blockchain tehnologijom uspio da se razvija u potpunoj slobodi. Razumljivo je da taj projekt oslikava revolucionarni svijet u kom papirni novac mijenjaju digitalne valute. Kako bi se ova tranzicija mogla desiti, i zašto će se nacije koje su se posvetili de-dolarizaciji naći u privilegovanom položaju za razliku od onih koje su vezane za dolar, je stvar diskusije. Moguće ekonomsko pomjeranje se mora posmatrati kao stvarno i vjerovatno za održavanje mnogih država, zajedno sa obaveznim tehnološkim promjenama koje bi svjetsku ekonomiju vratile izvornim vrijednostima. Prirodno bi bilo da se vrati vrijednost fizičkog ili virtuelnog zlata, tačnije blockchain tehnologija i vrijednosti koje ona nosi sa sobom.

Isto tako, ne smijemo potcijeniti moć centralnih banaka i njihove planove da osmisle vlastite kriptovalute kao alat kojim bi mogle vršiti finansijske malverzacije. Ono što bi napravilo najveću razliku jeste koja roba drži vrijednost tih virtuelnih valuta. Naprimjer, Rusija i Kina su nagomilale ogromnu količinu zlata i samim time su se ojačale, koristeći dolar za kupovinu opipljive robe. Kriptojuan ili rublja će se vremenom cijeniti puno više nego kriptodolar koji nema nikakvu pozadinu. U ne tako dalekoj budućnosti, juan i rublja će biti pojačani zlatom i drugim finansijskim vrijednostima kao što je bitcoin, dok će nove virtuelne valute biti prazno slovo na papiru, odnosno ekranu. Samim time ne čudi da će tokom sljedeće ekonomske krize, strani novac biti mjenjan u zlato i kriptovalute čime će bježati od devalviranog dolara.

U sljedećih par godina možemo očekivati i centralne banke poput onih u SAD-u, Europi i Japanu da razviju svoju kriptovalutu i počnu konverziju običnog novca u njihove kriptovalute, time unaprijeđujući svoj centralizovani sistem. Ne smijemo isključiti ni državne drastične mjere, kao što su zabrana korištenja ne-državnih kriptovaluta, koje će biti donešene isključivo pod utjecajem centralnih banaka koje će shvatiti da su izgubile utrku.

Posljednja kap će biti mogućnost SAD-a da iskoristi vojnu moć i da prisili korištenje dolara. U tom scenariju očiglednog pada ekonomske i vojne moći, SAD će se naći u nemogućem položaju da natjera određene države da koriste dolar, čime će izgubiti glavni alat kojim izazivaju haos u svijetu. Bez dolara kao glavne svjetske rezervne valute, Washington će se morati pomiriti sa ostatkom svijeta, shvativši da je unipolarno doba gotovo te da su neoliberalni hegemonski planovi vladanja svijeta raspršeni.




Top