FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Tajni putevi droge iz Afganistana: Trgovina heroinom pod kontrolom CIA-e

U govoru o stanju nacije za 2018. godinu, predsjednik Donald Trump je izrazio zabrinutost zbog konzumiranja droge i dramatičnog porasta ovisnosti o heroinu u SAD-u bez analiziranja dubljih uzroka ovog problema.

- 2016. smo izgubili 64.000 Amerikanaca uslijed predoziranja: 174 smrti dnevno. Sedam po satu. Moramo postati mnogo strožiji pri kažnjavanju dilera ako želimo zaustaviti ovu pošast. Moj kabinet je posvećen borbi protiv epidemije ovisnosti te pružanju pomoći onima kojima je potreba. Borba će biti duga i teška – ali, kao što Amerikanci uvijek urade, uspjet ćemo – poručio je tada Trump.

Tada je spomenuo i priču o porodici Holets iz Novog Meksika.

- Ryan Holets ima 27 godina, i zaposlenik je u policiji grada Albuquerque. On je ovdje večeras sa nama, sa svojom suprugom Rebekom. Prošle godine, Ryan je bio na dužnosti kada je vidio trudnu ženu, beskućnicu, koja se pripremala da uzme heroin. Kada joj je Ryan prišao i rekao da će time oštetiti dijete koje nosi, ona je počela plakati. Rekla mu je da ne zna kome da se obrati, ali želi siguran dom za svoje dijete. U tom trenutku, Ryan je osjetio kako mu Bog govori: “Ti ćeš to osigurati – jer možeš.“ Izvadio je sliku svoje žene Rebeke i njihovo četvero djece. Nakon toga, vratio se kući i ispričao to svojoj supruzi. Iste sekunde, ona je pristala na udomljavanje. Holets sada imaju novu kćerku Hope (Nada). Ryan i Rebeka – vi utjelovljujete sve ono dobro za što se zalaže naša Nacija. Hvala vam i čestitam! – kazao je Trump u govoru.

Prelijepa priča. Nacija je zaplakala, Ryana je intervjuisao CNN. Dok se on i njegova porodica hrabro bore protiv problema droge, Trump lije “krokodilske suze“.

Dok Trump priznaje da postoji “epidemija ovisnosti kakva nikad prije nije zabilježena“, njegov plan za javno zdravstvo ne obraća pažnju na glavni uzrok. Isključivo strožijim odnosom prema dilerima neće se riješiti problem droge.

Javna tajna je da je priliv heroina u SAD-u počeo zajedno sa američkom okupacijom Afganistana 2001. godine.

Afganistan pod američkom vojnom upravom proizvede otprilike 90 posto svjetskih zaliha opijuma koji se koristi za proizvodnju heroina. Proizvodnja opijuma u Afganistanu se povećala za 49 posto od 2001. godine, a 2017. godine je proizvodnja opijuma pod vojnom upravom SAD-a u Afganistanu dosegla nivo od 9.000 tona.

Talibanski program istrebljenja opijuma

Skoro pa nikada nije spomenuto od svjetskih medija da je 2000. i 2001. godine talibanska vlada uz pomoć Ujedinjenih Nacija (UNODC-a) – uspješno zaustavila proizvodnju opijuma. Tržište i proizvodnja opijuma koji se koristi za proizvodnju heroina četvrte klase je opalo za više od 90 posto u 2001. godini. Tadašnja proizvodnja je bila jedva 185 tona.

Bitno je napomenuti da je UN tada čestitao talibanskoj vladi na uspješnoj provedbi programa istrebljenja opijuma.

- Ovogodišnja proizvodnja opijuma je jedva 185 tona. To je sve što je ostalo od prošlogodišnje proizvodnje koja je iznosila 3.300 tona, a što pokazuje pad od 94 posto. U poređenju sa usjevima od prije nekoliko godina koji su iznosili 4.700 tona, ovo je višegodišnji pad od 97 posto – saopćeno je tada.

Talibanska vlada je bukvalno uspjela poljuljati nekoliko milijardi dolara vrijedno tržište droge širom svijeta. Šta je motivisalo američki rat u Afganistanu, koji je planiran nekoliko mjeseci prije napada 11. septembra?

Da li su NATO snage predvođene SAD-om imale za cilj ponovno osposobiti tržište heroina?

 

 

Odmah nakon vojne invazije na Afganistan 7. oktobra 2001. godine i okupacije te države, proizvodnja opijuma se vratila na najveći nivo ikada zabilježen. Od 2001. godine, prema izvještajima UNDOC-a, proizvodnja opijuma se povećala 49 puta, iznoseći 9.000 tona u 2017. godini.

Ovisnost o heroinu u SAD-u

Tokom 2001. godine, bilo je 189.000 zabilježenih ovisnika o heroinu u SAD-u, prije invazije na Afganistan. Do 2012-2013. godine, taj broj je porastao na 3,8 miliona ovisnika, navode studije Columbia University Mailman School of Public Health. Uzimajući u obzir rast ovisnika svake godine, sada u 2018, taj broj prelazi 4 miliona.

U 2001. godini, 1.779 Amerikanaca se ubilo kao rezultat predoziranja. Do 2016. broj Amerikanaca koji su umrli od predoziranaj se popeo na 15.446.

- Moja administracija je posvećena borbi protiv ove epidemije - kaže Trump.

Moja poruka Trumpu je: “Ovi životi nikada ne bi bili uzeti da SAD i njeni saveznici nisu napali i okupirali Afganistan.“

Od 2001. godine, korištenje heroina se povećalo više od 20 puta.

Postoji li kakva povezanost između ovisnosti o heroinu u SAD-u i ogromnom povećanju proizvodnje koje se desilo odmah nakon okupacije Afganistana?

Ko štiti izvoz tih proizvoda iz Afganistana?

Dokumentovana je činjenica da je opijumska ekonomija u Afganistanu uspostavljena 1979. godine od strane CIA-e.

Kako je otkriveno u Iran-Contra i Bank of Commerce and Credit Internation (BCCI) skandalima, CIA je svoje operacije podrške afganistanskim mudžahedinima finansirala kroz pranje novca zarađenog prodajom droge. “Prljavi novac“ se reciklirao – kroz nekoliko bankovnih institucija (na Bliskom Istoku) kao i kroz anonimne CIA-ine kompanije u pravi novac koji se koristio za finansiranje raznih militantnih grupa tokom Sovjetsko-afganistanskog rata, te poslije njega. Izvještaj iz Time Magazina iz 1991. godine kaže sljedeće:

- Pošto je SAD želio poslati mudžahedinima u Afganistanu stinger naoružanje, bila je potrebna potpuna saradnja Pakistana. Do sredine 1980. godine, CIA je lansirala nove operacije u Islamabadu, koji je bio najveća baza američkih obavještajaca u svijetu. “Ako je BCCI takva sramota SAD-u kako tvrdi, a da ni obične istrage nisu sprovedene, onda to ima veze sa trgovinom heroinom u Pakistanu.“, kazao je bivši obavještajac CIA-e – pisao je Time magazin.

Studija Alfreda McCoya je pokazala da tokom dvogodišnjih masakra sprovedenih od strane CIA-inih obavještajaca  u Afganistanu 1979. godine, “pakistansko-afganistanska granica postala zona najveće proizvodnje heroina, zadovoljavajući 60 posto domaćih potreba SAD-a. U Pakistanu, ovisnost o heroinu je porasla sa skoro 0 na 1.2 miliona ovisnika 1985. godine, što je mnogo gori uspon od bilo koje druge države na svijetu“.

- CIA je ponovo kontrolisala trgovinu heroinom. Kako su mudžahedinske gerilske skupine zauzimale teritorij unutar Afganistana, naredile su seljacima da posade opijum u svrhu otplate revolucionarnog poreza. Širom granica sa Pakistanom, afganistanske vođe i lokalni sindikati su pod zaštitom pakistanske obavještajne službe uspješno vodile više od 100 heroinskih laboratorija. Tokom desetljeća otvorene trgovine drogom, američka agencija za trgovine narkoticima u Islamabadu nije uspjela sprovesti nikakva bitnija hapšenja – napisao je Alfred McCoy u knjizi “Drug Fallout: CIA's Forty Year Complicity in the Narcotics Trade“ 1997. godine.

Heroin: Proizvodnja nameće potražnju

Dok se broj ovisnika o heroinu povećao u Americi za više od 20 puta (2001. – 2016.), proizvodnja i uzgajanje opijuma korištenog da se proizvede heroin je povećana za više od 40 puta (2001-2017): 8.000 hektara u 2001. se proširilo na 328.000 hektara u 2017. godini.

Tokom 2017. godine, što se ironično podudara sa prilivom dodatnim američkih trupa na tlo Afganistana, područja poznata po uzgoju opijuma su povećala svoja izdavanja za više od 83 posto za samo jednu godinu, navodi se u izvještajima UNODC-a.

Veza između proizvodnje i potražnje je složena jer dramatičan rast korištenja heroina nije bio moguć bez paralelnog rasta proizvodnje opijuma koji je sa 183 tone 2001. godine došao na 9.000 tona 2017. godine.

To svjedoči činjenici da se korištenje heroina ne bi povećalo da se ni sama proizvodnja nije povećala.

Bespotrebno za reći, trgovina drogom je ogromna operacija koju podržava svaka američka administracija. Javna tajna je da je jedan od ciljeva američke vanjske politike podržavanje unosnih ugovora trgovine drogom.

Heroinski biznis ne puni kofere talibana, kako navodi američka vlada i međunarodna zajednica već upravo suprotno. Prihodi od ove ilegalne trgovine su ključni izvor finansija mnogih moćnih korporacija sa Zapada.

Sprovođenje složenih odluka i strategija je od ključnog značaja za US State Department, CIA-u i Pentagon u pogledu ovog unosnog posla, koji je po profitabilnosti na trećem mjestu odmah iza trgovine naftom i oružjem.

UNODC potvrđuje u svojim izvještajima za 2017. godinu da “samo mali dio prihoda dobijenih uzgajanjeg i trgovinom narkotika odlazi u ruke afganistanskih narko dilera. Mnogo više novca se zaradi trgovinom ovog proizvoda na glavnim tržištima, koja su većinom u Evropi i Aziji. Prihodi dobijeni od 9.000 tona opijuma su kolosalni, mjere se u stotinama milijardi. 9.000 tona opijuma proizvede 900 tona čistog heroina.“

Ovi prihodi odlaze u ruke mafije, obavještajnih agencija, organizovanih kriminalnih grupa, finansijskih institucija, preprodavača i svih onih direktno ili indirektno uključenih u lanac plasiranja proizvoda na tržište. Pored toga, veliki dio globalne mreže za pranje novca otpada upravo na novac dobijen od trgovine narkoticima.

Da li se američki vojni avioni koriste za izvoz droge iz Afganistana? Da li je američkim vojnim snagama naređeno da šute o tom pitanju?

- Ne postoji konačan dokaz da CIA vrši operacije vođenja i izvoza opijuma iz Afganistana. Međutim teško je povjerovati da region pod potpunom američkom okupacijom – sa vojnim bazama, punktovima i dronovima koji konstantno motre planine Tora Bora – nisu u mogućnosti pronaći niti jednu tačku opskrbe niti jedan tovar izvoza opijuma u državi koja ima toliko farmi – kazao je Abby Martin.

Kako je kazao analitičar Timothy Alexandar Guzman da “ko ima brodove i avione koji prevoze 90 posto svjetskog heroina iz Afganistana ostatku svijeta? Talibani to zasigurno nemaju“.




Top